Prije podizanja nasada važno je analizom utvrditi sadržaj fosfora, kalija i fiziološki aktivnog vapna. Kako bismo to utvrdili moramo uzeti uzorke tla, da bismo ih odnijeli na ispitivanje. Uzorci se šalju u ovlašteni laboratorij, koji na temelju uzoraka daje rezultate analize i preporuke kako tretirati površinu za sadnju.
Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta.
Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu, odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka, komposta, treseta, uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr.
Unošenje mineralnih gnojiva, odnosno pojedinih hranjiva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7,5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O, ako zemljište sadrži 7,5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. Nakon tretiranja zemljišta gnojivima, potrebno je izvršiti oranje na dubini od 40 – 50 cm, te tanjuranje.
Budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati preporuča se sadnja u jesen, tj.sredinom 11. mjeseca ili u rano proljeće (početkom 3. mj.).
3m je razmak između sadnica u redu, a 4m, 5m ili 6m je razmak između redova. Razmak između redova se prilagođava u ovisnosti od vrste mehanizacije s kojom mislite obrađivati nasad (manji gabariti radnih strojeva – manji razmak između redova, analogno tome, veći gabariti – veći razmak).
za područje kontinentalne Hrvatske preporuča se sorta Istarski duguljasti u kombinaciji sa oprašivačima (rimski, giffoni, langhe) , i to 80 – 90% glavna sorta te 10 – 20% oprašivača.
najbolji omjer za kvalitetno oprašivanje je 80 – 90% glavne sorte uz 10 – 20% sorte za oprašivanje. Najbolje oprašivanje glavne sorte se postiže s 3 sorte oprašivača koji pokrivaju cijeli period cvatnje glavne sorte.
vaza na visokom deblu, zašto baš ovaj uzgojni oblik? Danas većina istraživača i praktičara smatra da je fiziološka osnova redovite i obilne rodnosti u uzgoju lijeske osigurana krošnjom u obliku vaze. U novije vrijeme sve se više koristi nova tehnologija koja osigurava maksimalnu mehanizaciju agrotehničkih operacija, uključujući i mehaniziranu berbu. Na osnovi tih zahtjeva danas se u Italiji i Španjolskoj preporuča uzgoj lijeske u obliku vaze s visinom stabla od 80 cm.
Francuski stručnjaci ističu da je uvjet za rentabilnu proizvodnju lješnjaka uzgoj lijeske u gustom nasadu, u obliku vaze s visokim deblom (80cm) radi potpunije mehanizacije svih agrotehničkih operacija i radi boljeg korištenja svjetlosti, uključujući i difuznu svjetlost koja se odbija od površine zemlje i vode.
Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju, da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna, sa starošću stabla se njen intenzitet povećava.
Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 3 -4 tretiranja u toku svibnja i lipnja protiv pjegavosti, truleži plodova,lisnih uši i sl.
Preporuča se mehanička zaštita mrežicama u zimskom periodu.
