Običan lješnjak – C. avellan L.
Stablo je obično visoko (oko 4 – 6 m) sa velikim brojem grana i grančica. Raširen je u cijeloj Europi i Maloj Aziji. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. Nejednakim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka.
Razlikuju se podgrupe, ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjeta njem i izduženim plodovima
Istarski dugi – populacija od Corylus maxima.
Grm ove sorte je dosta bujan više ide u širinu nego u visinu, pa ima loptasti oblik. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj, zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Široka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku.
Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss, vrlo dobro sortama northampthon, rimski lješnjak i ludolf. Omotač je duži od ploda. Vrh mu je nazubljen, sužen i savijen, tako da se plod ne vidi. Omotač je sastavljen od 2 lista, koji su s jedne strane spojeni. Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika, pravilno zasvođen. Kapica mu je velika, okruglog oblika, pravilno zasvođena. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3,437 g, dužina 26,240 mm i širina 20,130 mm. U grozdu ima od 1 do 10, a najčešće 2 ploda.
Rimski – nastala je od C. avellane
Ima vrlo bujno stablo. Iako je grm, raste uspravno. Formira malo izdanaka. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 – 25 cm, dok kod starijih stabala (16 – 20 godina) grančice prevladavaju od 1 – 5 cm. Ova sorta ponekad prerodi, pa alternativno rađa.
Ne formira puno resa, obično su u grupi 2 – 3 zajedno. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi, još u studenom. Samosterilna sorta, ali je dobar oprašivač za standardne sorte. Plodovi su teški oko 3,12 g. okruglastog oblika, malo izduženi, dimenzija 20x20x32 mm. Zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela, teško lomljiva, izdrži oko 31,07 do 33,78 kg na cm 2 . Omotač je ravan sa vrhom ploda, sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju.
Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42,07%. Sadrži 64% masti, 17% bjelančevina, i 5,7 mg% nezasićenih masnih kiselina. Slabo formira izdanke, pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte, što joj je inače značajnij nedostatak.
Tonda Gentile della Langhe, T. G. del Piemonte. Italijanska sorta. Postala od C. avellane.
Ona je među zastupljenijim sortama u Italiji. Najviše je ima u provinciji Kuneo (Cuneo). Nedavno je unesena i uzgaja se kod nas na području Umaga i u drugim područjima.
Ima srednje razvijen grm, prijelazni oblik, formira izdanke. Sred¬nje formira rese u grupama 2 – 3. Faza cvjetanja je jako rano, dihogamija izražena – protoginična. Samosterilna je i sa slabom je klijavošću peludi zbog čega je loš oprašivač. Oprašuju je sorte kutard rodni, negret, sorte postale od C. maxime i C. pontica.
Plodovi su okruglasti (indeks – 0,94) sa zaoštrenim vrhom. Masa ploda – 2,38 grama, dimenzije: 18,6×18,6×16,6 mm, pojedinačni ili u grupi 2 – 3. Omotač je koliko i plod ili duži od njega, pri vrhu široko otvoren pa plodovi lako iz nje ispadaju. Ljuska je tanka (1,1 mm), ali tvrda, do 47,08 kg na cm2 čvrstine.
Jezgra sadrži oko 72,3% ulja i 13,2 bjelančevina. Randman jezgre je do 58%. Za klimatsko područje ozbiljnijih nedostataka ova sorta lijeske nema.
Tonda di Giffoni – Italijanska sorta
Stablo ne raste bujno, produktivno je. Prijelaznog oblika. Plod okruglast (indeks -1), srednje krupan -2,4 g sa dimen-zijama 19,0×20,7×18,2 mm. U račvici su 2,8 ploda zajedno. Omotač duži od ravnine ploda. Ljuska srednje tanka, kestenjaste boje sa prugama i dvije brazde uzdužno. Randman jezgre 60%, ljuska se odvaja pri prženju. Ima dobru rodnost i kvalitetu plodova. Plodovi su traženi u industriji čokolade i krema. Osjetljiva prema kasnim mrazevima. Tipična sorta za mediteransko područje.
Lješnjak je proizvod koji je sve traženiji na domaćem i svijetskom tržištu. Njegova proizvodnja na području Hrvatske je vrlo mala unatoč tome što je odnos proizvodne/prodajne cijene vrlo povoljan. Konditorska industrija u Hrvatskoj prisiljena je uvoziti lješnjak, a najviše se uvozi iz Turske.
