Izbor položaja
Borovnica se može uzgajati na tresetnim kao i na srednje plodnim tlima. Velika potražnja za vodom tijekom rasta uvjetuje da razina podzemne vode bude visoka (cca. 40-60 cm). Ova biljka ima plitak korijen stoga trebaju biti ispunjeni odgovarajući zahtjevi. Potrebno je prije svega dovoljno vlage u tlu i prozračivanje gornjeg sloja. Dobre uvjete za rast daje visok sadržaj humusa u tlu. Uzgoj borovnice na siromašnim tlima će zahtijevati dodatne organske tvari i navodnjavanje. Ako je tlo zbito trebalo bi ga prozračiti, npr piljevinom koja će istovremeno pomoći i prodiranju korijena u tlo. Područje namijenjeno za plantažu treba biti sunčano, zaštićeno od vjetra, u blizini izvora vode. Duže suše tijekom vegetacije negativno utječe na rast biljaka, kao i na prinos u tekućoj godini i dalje. Preporučljivo je plantažu navodnjavati. Pri odabiru odgovarajućeg mjesta trebalo bi isključti depresije zbog mraza kao i voditi brigu o postojanosti podzemnih voda. Neispravni zemljišni uvjeti mogu dovesti do slabijeg rasta biljaka kao i do veće osjetljivosti na razne bolesti i štetnike. Stoga se preporučuje da odaberete mjesto s prirodno kiselom tlom i povoljnim prirodnim uvjetima.
Sadnja
Ako planirate ručnu berbu, pogotovo na malim plantažma ili siromašnim tlima, preporuča se razmak u nizu od 1 m do 1,2 m (2,5-3,0 m između redova). Na velikim plantažama razmak treba biti oko 1,2 m do 1,5 m (između redova 3,0 m do 3,5 m). Biljke treba saditi 3-5 cm dublje nego što su bile u rasadniku. Također je važno dobro pripremiti tlo i dobro ga zagaziti oko svake biljke kako bi se omogućilo što bolje prodiranje korijena u tlo.
Prihrana i gnojidba
Ispravno provedena prihrana treba bi se temeljiti na pažljivoj kemijskoj analizi tla i lišća te vizualnoj procjeni biljke. Manjak ili višak minerala će se manifestirati kroz prekomjerni rast, pjege na listovima, smanjenjem lista i ploda pa čak i sušenjem mladih izbojaka. Osnovna gnojidba dušikom koristi se odmah nakon sadnje biljke (nakon početka vegetacije). Količina dušika određuje se ovisno o plodnosti tla, starosti biljke, kao i vrstom materijala za ogrtanje. U prvim godinama primjene ove vrste gnojiva treba voditi računa o povećanju doze dušika (50-100%), ako se za ogrtanje koristi piljevina. Kad je, nakon nekoliko godina, ogrtač podlegao mineralizaciji, doza dušika može se smanjiti. Posebno se preporučuje amonijev sulfat, fiziološki je kiselo, dobro se apsorbira u tlo i teško se ispire. Gnojiva je najbolje koristiti dva puta tokom godine, tako da se ne šteti tlu prevelikom dozom odjednom. Gnojidbu dušikom u obliku amonij sulfata treba koristiti svake godine. Gnojidba kalijem i fosforom vrši na osnovi kemijske analize tla. Ako se na plantaži koristi navodnjavanje gnojidbu je moguće vršiti istovremeno sa zalijevanjem. Ova metoda prihrane je vrlo učinkovita, jer se gnojivo isporučuje u malim dozama, izravno do korijena.
Korov
Borovnica bi trebala biti posađena u području slobodnom od štetnih korova, zato je najbolje da se borba sa korovom započne dvije sezone prije osnivanja plantaže. Dobri rezultati su dobiveni korištenjem folijarnih herbicida, koji se koriste na zelenim korovima visine od najmanje 10-15 cm.