S obzirom da je haskap porijeklom iz hladnih krajeva, otporan je na niske temperature. Tijekom zime može podnijeti temperature od -45 °C. Najbolje uspjeva na osunčanim položajima koji su dobro drenirani. Može se uzgajati i na siromašnijim tlima, ali onda je urod ploda puno manji. Ova biljka ima plitak korijen stoga trebaju biti ispunjeni odgovarajući zahtjevi. Potrebno je prije svega dovoljno vlage u tlu i prozračivanje gornjeg sloja. Dobre uvjete za rast daje visok sadržaj humusa u tlu. Uzgoj haskapa na siromašnim tlima će zahtijevati dodatne organske tvari i navodnjavanje. Duže suše tijekom vegetacije negativno utječe na rast biljaka, kao i na prinos u tekućoj godini i dalje. Preporučljivo je plantažu navodnjavati.

Prije osnivanja plantaže treba istražiti razine podzemne vode, humus i minerale te odrediti pH tla, koji bi trebao biti 5,5-7. Važan korak prije sadnje biljaka je i uništiti korov. U odgovarajućem tlu važna je i količina organske tvari. Sukladno analizi tla treba napraviti meliorativnu gnojidbu stajskim gnojem i mineralnim gnojivima s većim sadržajem fosfora i kalija. Tlo treba izorati na dubini do maksimalno 50 cm. Saditi se može u kasnu jesen ili rano proljeće. Sadnice bi trebale biti dvogodišnje ili trogodišnje s dobro razvijenim korjenovim sustavom. Kontejniranim sadnicama sadnja se može obaviti tijekom cijele godine.

Zdrave i kvalitetne biljke iz kvalificiranog rasadnika osiguravaju čistoću sorte i veću otpornost biljke na stres prilikom presađivanja. Uzgoj haskapa planira se za dugi niz godina, tako da je vrlo važno odabrati najbolje sorte, posebnu pozornost treba obratiti na mogućnost međusobnog oprašivanja odabranih sorti.  Na tržištu postoje mnoge vrste različitih sorti koje se razlikuju izgledom i veličinom voća kao i terminom berbe.

Ako planirate ručnu berbu, pogotovo na malim plantažma ili siromašnim tlima, preporuča se razmak u nizu od 0,8 m do 1,0 m (2,5-3,0 m između redova). Na velikim plantažama razmak treba biti oko 1 m do 1,2 m (između redova 3,0 m do 3,5 m). Biljke treba saditi na istu dubinu kao što su bile u rasadniku. Također je važno dobro pripremiti tlo i dobro ga zagaziti oko svake biljke kako bi se omogućilo što bolje prodiranje korijena u tlo.

Zbog zahtjeva tla i klime koja prevladava kod nas rast haskapa zahtijeva dodatno navodnjavanje. Nedostatak oborina ozbiljno ograničava povećanje prinosa i veličini voća borovnice. Voda je jedan od najvažnijih čimbenika koji ograničavaju sposobnost rastu haskapa, posebno odmah nakon sadnje i tijekom prve godine uzgoja borovnice. Plitki korijenov sustav je vrlo osjetljiv na nedostatak vode. Kako su suše u zadnje vrijeme vrlo česte, komercijalne plantaže bez sustava navodnjavanja su vrlo rizične.

Ispravno provedena prihrana treba bi se temeljiti na pažljivoj kemijskoj analizi tla i lišća te vizualnoj procjeni biljke. Manjak ili višak minerala će se manifestirati kroz prekomjerni rast, pjege na listovima, smanjenjem lista i ploda pa čak i sušenjem mladih izbojaka. Osnovna gnojidba dušikom koristi se odmah nakon sadnje biljke (nakon početka vegetacije). Orjentacijske norme gnojiva su: 60 – 70 kg/ha N, 50 kg/ha P2O5 i 90 kg/ha K2O. Gnojidba kalijem i fosforom vrši na osnovi kemijske analize tla. Ako se naplantaži koristi navodnjavanje gnojidbu je moguće vršiti istovremeno sa zalijevanjem. Ova metoda prihrane je vrlo učinkovita, jer se gnojivo isporučuje u malim dozama, izravno do korijena.

Od trenutka sadnje pa do četvrte godine starosti biljke potrebno je vršiti tzv. sanitarnu rezidbu, tj. ukloniti bolesne i slabe mladice, kao i one mehanički oštećene od mraza. Rezanje i pomlađivanje će se primjenjivati od pete godine od sadnje, skraćivanje ili uklanjanje najstarijh grana te rijeđenje gusto zaraslih grmova. Najprikladnije razdoblje je kraj zime i početkom proljeća, kada nema ozbiljnih mrazeva. Tada već možete prepoznati cvjetne pupoljke što će Vam olakšati odluku o veličini reza.

Prema sadašnjem iskustvu nije utvrđena osjetljivost na bolesti i štetnike, te je stoga haskap odličan za ekološki uzgoj.

Haskap bi trebao biti posađen u području slobodnom od štetnih korova, zato je najbolje da se borba sa korovom započne dvije sezone prije osnivanja plantaže. Dobri rezultati su dobiveni korištenjem folijarnih herbicida, koji se koriste na zelenim korovima visine od najmanje 10-15 cm.

Plodovi haskapa dozrijevaju već u svibnju, prije ostalog voća u našem podneblju. Meso je tamnoljubičaste boje. U pravilu rađa svake godine. Berba počinje kad dana sorta dostigne odgovarajuću boju. Prinos od jednog potpuno zrelog grma (ovisno o vrsti i stanju grma) je od 3 do 5 kg. Kod nas se berba obavlja ručno, dok u svijetu prevladava strojna berba. Haskap je bogat izvor vitamina C, antocijana, proantocijana i drugih flavonoida, a imaju i antikancerogena, antimutagena, protuupana i protualergijska svojstva.