Aronija je jednostavna za uzgajanje. Nema velikih potreba po pitanju tla. Može rasti praktički svuda. Najbolje je tlo malo kiselo čije je pH = 5,5-7,0 iako bez problema raste i na alkalnom tlu. Aronija jako dobro podnosi i prilagođava se novim uvjetima. Vrlo dobro raste kako na suhom tako i na vlažnom tlu sa visokom razinom podzemnih voda (močvarna područja). Može biti izložena suncu ili na polusunčanom mjestu. Izdržljiva je na mraz – dobro podnosi niske temperature čak i do -35 °C.

S pripremom zemljišta trebalo bi krenuti godinu do dvije prije sadnje, kako bi se povecao sadržaj organskog materijala, uskladila kiselost zemljišta (ukoliko je to potrebno), suzbili problematični korovi i površina dovela u optimalno stanje za sadnju. Kod organske proizvodnje, sa suzbijanjem korova treba početi 2–3 godine prije sadnje i to uzastopnom sadnjom usjeva koji suzbijaju nicanje korova, a ujedno obogaćuju zemljište hranjivim tvarima i poboljšavaju strukturu zemljišta i mehanickom obradom zemljišta. Ukoliko je moguće ovim metodama suzbijanja korova možemo i dodati kemijsko suzbijanje, herbicidima širokog spektra dijelovanje ( herbicidi na osnovi a.t. glifosat ). Uz pripremu zemljišta za sadnju jedan od preduvjeta za stalne prinose je i meliorativna gnojidba. Za točnu preporuku potrebno je napraviti analizu zemljišta, no orijentacijska gnojidba je: 25-30 t/hektar stajnjaka -200-300 kg/hektar P2O5 ( fosfor ) -100-200 kg K20 ( kalij ). Napomena: ove kolicine potrebno je dodati prije oranja!

Sadni materijal osnovni je preduvjet za postizanje stabilnosti i optimalnog prinosa. U Rasadniku Colurna Vam nudimo sadni materijal provjerene kvalitete U ponudi imamo dvije standardne sorte aronije, koje cine 80% europskih plantaža:

Nero

Raste uspravnije od ostalih sorti, a kao grm doseže visinu od 2 m i širinu od 2,5 m. Grane su guste i lijepo razgranate, a rast mladica iz korijenja i izboja vrlo je jak. Cvjetovi nisu samo bijele boje, nego djelomice i ružicasti, a grozdovi se sastoje od 10 do 20 pojedinacnih cvatova. Plodovi imaju promjer od 12 mm, relativno su veliki, okrugli su i imaju ljubicastu do modrocrnu boju. Imaju cvrstu „voštanu“ prevkaku i teški su 1,0 – 1,5 g. Okus im je opor i slatkast. Svježi , tamnocrveni sok miriše po gorkom bademu, a meso ploda je cvrsto. Plodovi ne opadaju nakon zriobe.

Viking

Ova sorta porijeklom je iz Finske,ostvaruje jednako visoke prinose kao i „Nero“. Pojedinacni plodovi teški su oko 1,5 g i nalaze se dijelom na vrhovima grancica, zbog cega grančice vise prema dolje.

Najbolje vrijeme za sadnju biljki je u jesen, to jest u listopadu i studenom. Dopušta se sadnja i u rano proljeće, ipak uz posebnu predostrožnost i preporučuje se onda više puta zaliti stabljiku odmah nakon sađenja. Ako planirate ručnu berbu, pogotovo na malim plantažma ili siromašnim tlima,preporuča se razmak u redu od 0,8 m do 1,0 m (2,5-3,0 m između redova). Na velikim plantažama razmak treba biti oko 0,8 m do 1,2 m (između redova 3,0 m do 3,5 m). Biljke treba saditi 3-5 cm dublje nego što su bile u rasadniku. Također je važno dobro pripremiti tlo i dobro ga zagaziti oko svake biljke kako bi se omogućilo što bolje prodiranje korijena u tlo.

Aronija je biljka koja se dosta dobro prilagođava razlicitim tipovima tla, no treba napomenuti da ćemo na kvalitetnijem i bogatijem tlu imati sigurniji i veci prinos. Optimalan pH je izmedu 5.5 i 7. Za pravilan rast i razvoj tijekom godine, aroniji treba osigurati od 500-600 mm/m2. Ovu kolicinu oborina imamo na citavom podrucju kontinentalne Hrvatske.

Ako smo obavili meliorativnu gnojidbu prve i druge godine potrebno je dodati samo dušična gnojiva i to 20-ak grama čistog dušika po biljci. Narednih godina preporučuje se prihrana od 100 kg N/ha. Ovu kolicinu gnojiva treba rasporediti i primijeniti u dva navrata, dvije trecine ukupnog dušika prije kretanja vegetaciju u proljeće, a preostalu trećinu dodati nakon cvatnje. Fosforna i kalijeva gnojiva potrebno je dodati u jesen ili rano proljeće prilikom obrade pojasa oko grma ( 30 – 60 kg/ha P2O5 i 100-120 kg K20 ). U ekološkom uzgoju dopuštena su samo određena gnojiva ( stajsko gnojivo, kompost ili gotova organska gnojiva kao npr. Delta Stalaticco, Hortyflor, Plantella, Fertidung i dr. ). Potrebno ih je dozirati prema uputi proizvođača. Odlični kvalitet i prinos ploda postignuti su na plantažama gdje je moguća fertirigacija ( istovremeno navodnjavanje i prihranjivanje ).

Najviše su plodni izdanci čija je starost od 2 do 5-6 godina. Radi održavanja plodnosti i kvalitete plodova, te dobrog stanja biljki potrebno je sistematski uklanjati starije i slabije izdanke. Izdanci se uklanjaju u jesen nakon perioda sazrijevanja ili u proljeće prije cvjetanja.

Formiranje uzgojnog oblika pocinjemo nakon sadnje orezivanjem tek posađenih sadnica na 2-3 pupa. Grm aronije, da bi imao punu produktivnost, treba imati 15 do 25 rodnih grana. Da bi ovo postigli potrebno je svake godine ostaviti tri do pet jačih izboja ( slabe i kratke izboje koji nisu odgovarajuće debljine treba tijekom ljeta ukloniti ). Prilikom rezidbe treba voditi računa da su najveći prinosi na granama starim dvije do pet godina, starije grane rode 20-30 % manje, a i plodovi su sitniji.

Aronija je izuzetno otporna na bolesti i štetočine – stoga ne zahtjeva kemijsku zaštitu.

Aronija bi trebala biti posađena u području slobodnom od štetnih korova, zato je najbolje da se borba sa korovom započne dvije sezone prije osnivanja plantaže. Dobri rezultati su dobiveni korištenjem folijarnih herbicida, koji se koriste na zelenim korovima visine od najmanje 10-15 cm.

Mladi plodovi su smeđezelene boje, a zrele bobice prelaze u tamnoplavu skoro crnu boju i pokriveni su sitnom dlakastom prevlakom. Promjer plodova aronije iznosi 10-14 mm, težina je 1,0-1,5 g i slično kao plodovi jarebike plodovi aronije rastu u skupinama. Bobice su aromatične, slatkastog, trpkog okusa, sadrže tamnocrveni sok koji ima jaku moć bojanja. Plodovi dozrijevaju u vremenu od pocetka do sredine kolovoza. Buduci da svi plodovi najcešce dozrijevaju u isto vrijeme, potreba je samo jedna berba. Zreli plodovi ne opadaju s grma, a mogu ostati na grmu i preko dvadeset dana da ne dode do opadanja kvalitete. Pokazatelj optimalnog vremena berbe je kolicina suhe tvari u plodu,a odredujemo je refraktometrom ( prosjecna vrijednost suhe tvari je 22% ili 9% šecera ). Prema izgledu ploda optimalno vrijeme berbe je kada pokožica ploda dobije crnu boju. Berba može biti ručna ili strojna. Pri ručnom branju ako želimo sačuvati plodove duže vrijeme možemo otkidati cijelu cvat, a jedan radnik može ubrati oko 15 kg na sat. Na vecim plantažama uobičajena je strojna berba, a učinak radnog stroja se krece od 3 do 4 sata za hektar. Plantaža traje više od 20-25 godina. Godišnji urod voća od 1 stabljike iznosi 10-15 kg, prosječno 15-20 tona/ha.