Borovnica se može uzgajati na tresetnim kao i na srednje plodnim tlima. Velika potražnja za vodom tijekom rasta uvjetuje da razina podzemne vode bude visoka (cca. 40-60 cm). Ova biljka ima plitak korijen stoga trebaju biti ispunjeni odgovarajući zahtjevi. Potrebno je prije svega dovoljno vlage u tlu i prozračivanje gornjeg sloja. Dobre uvjete za rast daje visok sadržaj humusa u tlu. Uzgoj borovnice na siromašnim tlima će zahtijevati dodatne organske tvari i navodnjavanje. Ako je tlo zbito trebalo bi ga prozračiti, npr piljevinom koja će istovremeno pomoći i prodiranju korijena u tlo. Područje namijenjeno za plantažu treba biti sunčano, zaštićeno od vjetra, u blizini izvora vode. Duže suše tijekom vegetacije negativno utječe na rast biljaka, kao i na prinos u tekućoj godini i dalje. Preporučljivo je plantažu navodnjavati. Pri odabiru odgovarajućeg mjesta trebalo bi isključti depresije zbog mraza kao i voditi brigu o postojanosti podzemnih voda. Neispravni zemljišni uvjeti mogu dovesti do slabijeg rasta biljaka kao i do veće osjetljivosti na razne bolesti i štetnike. Stoga se preporučuje da odaberete mjesto s prirodno kiselom tlom i povoljnim prirodnim uvjetima.

Prije osnivanja plantaže treba istražiti razine podzemne vode, humus i minerale te odrediti pH tla, koji bi trebao biti 3,8-4,8. Važan korak prije sadnje biljaka je i uništiti korov. U odgovarajućem tlu važna je i količina organske tvari. Kako ih ne bi uzmanjkalo u tlo se prije sadnje, dodajte treset, piljevina i mljevena kora, što je dovoljno pomiješati sa zemljom.

Zdrave i kvalitetne biljke iz kvalificiranog rasadnika osiguravaju čistoću sorte i veću otpornost biljke na stres prilikom presađivanja. Najbolje su 2-3 godišnje dobro razvijene biljke koje će najbrže ući u fazu pune plodnosti. Uzgoj borovnice planira se za dugi niz godina, tako da je vrlo važno odabrati najbolje sorte. Na tržištu postoje mnoge vrste različitih sorti koje se razlikuju izgledom i veličinom voća kao i terminom berbe. Prije osnivanja vlastitog nasada morate znati što želite uzgajati i koje vrste borovnice su najoptimalnije za vašu lokaciju (nisu sve pogodne našim klimatskim uvjetima).

Ako planirate ručnu berbu, pogotovo na malim plantažma ili siromašnim tlima, preporuča se razmak u nizu od 1 m do 1,2 m (2,5-3,0 m između redova). Na velikim plantažama razmak treba biti oko 1,2 m do 1,5 m (između redova 3,0 m do 3,5 m). Biljke treba saditi 3-5 cm dublje nego što su bile u rasadniku. Također je važno dobro pripremiti tlo i dobro ga zagaziti oko svake biljke kako bi se omogućilo što bolje prodiranje korijena u tlo.

Zbog zahtjeva tla i klime koja prevladava kod nas rast borovnice zahtijeva dodatno navodnjavanje. Nedostatak oborina ozbiljno ograničava povećanje prinosa i veličini voća borovnice. Voda je jedan od najvažnijih čimbenika koji ograničavaju sposobnost rastu borovnice, posebno odmah nakon sadnje i tijekom prve godine uzgoja borovnice. Plitki korijenov sustav je vrlo osjetljiv na nedostatak vode. Kako su suše u zadnje vrijeme vrlo česte, komercijalne plantaže bez sustava navodnjavanja su vrlo rizične.

Najbolji materijal za zagrtanje su: piljevina od crnogoričnih stabala i borova kora. Prednost je u tome što smanjuje rast korova, ali i stvara najbolje prirodne uvjete za rast biljke, smanjuje se vjerojatnost da će doći do gubitka vode i nedostatka hranjivih tvari. Isto tako omogućuje da se pH tla na duže vrijeme održava na odgovarajućoj razini.

Ispravno provedena prihrana treba bi se temeljiti na pažljivoj kemijskoj analizi tla i lišća te vizualnoj procjeni biljke. Manjak ili višak minerala će se manifestirati kroz prekomjerni rast, pjege na listovima, smanjenjem lista i ploda pa čak i sušenjem mladih izbojaka. Osnovna gnojidba dušikom koristi se odmah nakon sadnje biljke (nakon početka vegetacije). Količina dušika određuje se ovisno o plodnosti tla, starosti biljke, kao i vrstom materijala za ogrtanje. U prvim godinama primjene ove vrste gnojiva treba voditi računa o povećanju doze dušika (50-100%), ako se za ogrtanje koristi piljevina. Kad je, nakon nekoliko godina, ogrtač podlegao mineralizaciji, doza dušika može se smanjiti. Posebno se preporučuje amonijev sulfat, fiziološki je kiselo, dobro se apsorbira u tlo i teško se ispire. Gnojiva je najbolje koristiti dva puta tokom godine, tako da se ne šteti tlu prevelikom dozom odjednom. Gnojidbu dušikom u obliku amonij sulfata treba koristiti svake godine. Gnojidba kalijem i fosforom vrši na osnovi kemijske analize tla. Ako se na plantaži koristi navodnjavanje gnojidbu je moguće vršiti istovremeno sa zalijevanjem. Ova metoda prihrane je vrlo učinkovita, jer se gnojivo isporučuje u malim dozama, izravno do korijena.

Od trenutka sadnje pa do četvrte godine starosti biljke potrebno je vršiti tzv. sanitarnu rezidbu, tj. ukloniti bolesne i slabe mladice, kao i one mehanički oštećene od mraza. Rezanje i pomlađivanje će se primjenjivati od pete godine od sadnje, skraćivanje ili uklanjanje najstarijh grana te rijeđenje gusto zaraslih grmova. Najprikladnije razdoblje je kraj zime i početkom proljeća, kada nema ozbiljnih mrazeva. Tada već možete prepoznati cvjetne pupoljke što će Vam olakšati odluku o veličini reza.

Zbog prirode višegodišnjeg uzgoja borovnice, potrebna je revizija i uklanjanje zaraženih i bolesnih biljaka te stvaranje potrebnih uvijeta za dugoročno zdravlje biljaka. Izuzetno je važno pravovremeno otkrivanje i uklanjanje virusnih bolesti. Provjera je najlakša razdoblju bez lišća jer su vrlo dobro vidljivi znakovi bolesti, a mogu se lako i ukloniti. Važno je odabrati odgovarajuće mjesto za osnivanje plantaže, što osigurava zdrav rast biljaka. Slabije biljke u lošem stanju su sklonije napadima pojedinih patogena. Oni su također česće sklone oštećenjima od mraza što ih čini mnogo osjetljivijima na razne infekcije. S povećanjem uvoza sirovina iz inozemstva, povećava se vjerojatnost da će se uvesti bolesti koje do sada nisu bile uobičajene. Tada je vrlo važno što hitnije uklanjanje zaraženih grana ili cijelih grmova iz našeg nasada i njihovo spaljivanje. Ako to ne učinite može se uništiti cijeli nasad. Da bi ova operacija bila što učinkovitija bolesni dio potrebno je odstraniti ispod razvoja simptoma bolesti. Uklanjanje bolesnika s plantaže, mladica, lišća, cvijeća i voća smanjuje vjerojatnost bolesti u narednim godinama.

Borovnica bi trebala biti posađena u području slobodnom od štetnih korova, zato je najbolje da se borba sa korovom započne dvije sezone prije osnivanja plantaže. Dobri rezultati su dobiveni korištenjem folijarnih herbicida, koji se koriste na zelenim korovima visine od najmanje 10-15 cm.

Borovnica cvate od sredine svibnja do lipnja, a plodovi dozrijevaju od početka srpnja do kraja rujna. U prosjeku, jedna sorta bere se 2-4 tjedna. Berba počinje kad dana sorta dostigne odgovarajuću boju. Plod dozrijeva neravnomjerno i treba ih skupljati 3-4 puta u višednevnim intervalima. Prinos od jednog potpuno zrelog grma (ovisno o vrsti i stanju grma) je od 3 do 10 kg. A dobro održavana plantaža može dati cca. 10 tona voća po hektaru. Bobice se beru ručno ili mehanički. Mogu se držati u hladnoj prostoriji i do 20 dana nakon berbe.